Program 40. seminara

Osnovni su oblici posredovanja kroatističkih sadržaja koje Škola primjenjuje u stručnome usavršavanju stranih kroatista: lektorati/proseminari, prevoditeljska radionica, tematski ciklusi predavanja, fakultativni program, kulturna zbivanja i stručni izleti.

Nastavni dio programa Zagrebačke slavističke škole u svojstvu predavača, voditelja proseminara, lektora i voditelja različitih programa najvećim dijelom izvode nastavnici Odsjeka za kroatistiku, potom nastavnici ostalih odsjeka zagrebačkoga Filozofskog fakulteta te nastavnici Zagrebačkoga sveučilišta odnosno drugih hrvatskih sveučilišta.

Modul A: Obvezni lektorati/proseminari

Lektorati i proseminari organizirani su kao komprimirani sveučilišni kolegiji.

U lektorate (jezične vježbe) polaznici se uključuju ovisno o stupnju znanja jezika te se u njima, u skladu s time, usavršavaju pojedine gramatičke i konverzacijske vještine nužne za svakodnevnu i stručnu komunikaciju na hrvatskome jeziku.

U proseminare se upisuju polaznici koji posjeduju potpunu jezičnu kompetenciju, a na njima se obrađuju izabrane književne i kulturološke teme.

Studenti obvezno odabiru jedan od ukupno sedam obveznih lektorata/proseminara:

Lektorati (jezik):

1. Hrvatski za početnike (stupanj A1)
2. Konverzacija I (stupnjevi A2+, B1)
3. Konverzacija II (stupanj B2)
4. Konverzacija III (stupnjevi C1 + C2)

Proseminari (književnost):

1. Proseminar o suvremenoj hrvatskoj poeziji
2. Teatrološki proseminar
3. Proseminar o suvremenoj hrvatskoj prozi

Prevoditeljska radionica

Prevoditeljska radionica poseban je oblik rada u okviru lektorske nastave. Riječ je o projektu Zagrebačke slavističke škole kojim se želi poticati prevođenje hrvatske književnosti na strane jezike. Do sada je na seminarima bila organizirana poljska (na 34. seminaru), mađarska (na 36. seminaru), francuska (na 37. seminaru) i bugarska prevoditeljska radionica (na 38. seminaru). Na ovogodišnjem 40. hrvatskom seminaru za strane slaviste skupina prevoditelja prevodit će odabrane prozne tekstove hrvatskih književnika na slovenski jezik.

Lektorat Hrvatski za početnike traje 4 sata, a svi ostali obvezni lektorati/proseminari 3 sata.

Modul B: Fakultativni lektorat/proseminar

Uz odabrani obvezni lektorat/proseminar studenti mogu, ako to žele, odabrati jedan fakultativni od ponuđena dva:

1. Staroslavenski i starohrvatski jezik
2. Hrvatska povijest i kultura

Fakultativni lektorati/proseminari traju 1 sat.

Modul C: Predavanja

Predavanja su organizirana u dva tematska ciklusa od po pet predavanja.

U prvom tjednu bit će održan jezikoslovni ciklus predavanja koji je koncipirao prof. dr. Ivo Pranjković. Ciklus je predavanja Hrvatski jezik u predstandardizacijskome razdoblju zamišljen tako da se u njemu prikažu glavne osobitosti povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika s obzirom na standardizacijske tokove i tendencije. Posebna će pozornost u njemu biti posvećena spisateljskom radu i jezikoslovnim prinosima franjevaca, povodom nedavne velike obljetnice Franjevačkoga reda i 400. obljetnice objavljivanja Velikoga nauka fra Matije Divkovića iz 1611. godine. Od ukupno pet predavanja jedno će biti posvećeno predstandardizaciji hrvatskoga jezika općenito, drugo predstandardnim razdobljima, treće grafijskoj i pravopisnoj problematici u razmatranim razdobljima, četvrto spisateljskom i uopće kulturnom djelovanju franjevaca Bosne Srebrene, a peto spisateljskom radu i djelovanju fra Matije Divkovića.

U drugom tjednu održat će se ciklus Književnost i kultura devedesetih koji je koncipirao prof. dr. Krešimir Bagić. Ciklus će upozoriti na ključne književne događaje i poetičke dominante tog desetljeća te na njihov kulturni i društveni kontekst. Hrvatsku zbilju devedesetih obilježili su uspostava samostalne države, rat i poslijeratna kriza, ekonomska, politička i kulturna tranzicija. Budući da je ‘jaka’ stvarnost nadjačala imaginaciju, književnost hrvatskog fin de sièclea spaja dokument i fikciju, svjedočenje i priču, povijest kolektiva i biografiju pojedinca. Najprisutnija je i najživlja prozna vrsta kratka priča, a njezini su glavni poetički koncepti kritički mimetizam, eskapizam i interdiskurzivnost. Pjesništvo devedesetih karakterizira narcističko osamljivanje subjekta, stilizirano ‘prepisivanje’ svakodnevnih prizora, žanrovska mimikričnost, fragmentarnost i kolokvijalizacija lirskog idioma. Dramsko pismo pak angažirano progovara o stvarnosti, traumatičnim iskustvima rata i nasilja, suodnosima tijela i teksta. Ciklus će predstaviti literarne dominante desetljeća, osvijetliti odnose književnosti i medija, propitati priručne pojmove poput stvarnosne proze, napokon književnim praksama supostaviti ostale umjetničke (ali i političke) prakse.

Modul D: Fakultativni program

Fakultativni program održava se u poslijepodnevnim satima. U sklopu tog programa bit će prikazan ciklus hrvatskog igranog filma, organizirani studijski obilasci dubrovačkih znamenitosti, a polaznici zainteresirani za hrvatsku tradicionalnu glazbu moći će se uključiti u rad glazbene radionice.

Modul E: Kulturna zbivanja

Uz prigodna predavanja o hrvatskoj kulturnoj tradiciji za polaznike Zagrebačke slavističke škole bit će organizirani susreti s hrvatskim piscima, glazbene i filmske večeri. Ti će programi sudionike Škole izravno uputiti u recentna zbivanja u hrvatskoj kulturi.

Dnevni plan rada na seminaru Zagrebačke slavističke škole

Fakultativni lektorat/proseminar (modul B)	8:00–8:45
Obvezni lektorat/proseminar (modul A)	8:50–11:30
Predavanje (modul C)	11:45–12:45
Fakultativni program (modul D)	17:00–18:30
Kulturna zbivanja (modul E)	21:00

Stručni izleti

Stručni su izleti posve prirodan nastavak opisanih sadržaja. Koncipirani su tematski i izvode se uz stručno vodstvo. Budući da se Škola održava u Dubrovniku, bit će organizirani izlet na Elafitsko otočje, odnosno u dubrovačku okolicu.