Seminari Zagrebačke slavističke škole

Zagrebačka slavistička škola osnovana je Odlukom Vijeća Filozofskoga fakulteta 14. siječnja 1970. Prvi seminar za strane slaviste održan je 1972. godine u Dubrovniku i Zagrebu. Seminari Zagrebačke slavističke škole otpočetka su, pravno gledano, bili djelatnost ustanove koja se zvala Međunarodni slavistički centar SR Hrvatske (više o počecima i povijesti Škole: S. Damjanović – E. Rudan, Trideset seminara Zagrebačke slavističke škole). Danas je Zagrebačka slavistička škola (Hrvatski seminar za strane slaviste) definirana kao posebna aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Polaznici su Škole strani studenti kroatistike i slavistike, sveučilišni nastavnici koji predaju hrvatski jezik i književnost na stranim sveučilištima, stručnjaci koji se bave kroatističkim temama na različitim znanstvenim ustanovama te prevoditelji s hrvatskoga jezika.

Od 1972. do 1990. godina održano je 19 seminara, trajali su tri tjedna – dva tjedna u Dubrovniku, a program se trećega tjedna nastavljao u Zagrebu. Dvotjedni seminari održavaju se od 1991. godine, kada je održan 20. seminar u Zagrebu. Od 1992. do 1998. godine, od 21. do 27. seminara, seminari su se održavali u Puli. Od 1999. godine domaćin hrvatskoga seminara za strane slaviste ponovno je grad Dubrovnik.

Stručno vijeće Škole

Tijelo kojemu je zadaća osmišljavati, pratiti i poticati rad Zagrebačke slavističke jest Stručno vijeće Škole, (svojedobno Savjet Škole odnosno Upravno vijeće). Prema aktualnom Pravilniku o Zagrebačkoj slavističkoj škole Stručno vijeće čini sedam članova: voditelj Škole, zamjenik voditelja, programski tajnik, pročelnik Odsjeka za kroatistiku i još tri člana s Odsjeka.

Uprava Škole

Prvi je voditelj (tada direktor) Zagrebačke slavističke škole bio Franjo Grčević (1972–1981). Nakon njega dužnost direktora preuzeo je Mladen Kuzmanović koji je Školu vodio od 1982. do 1998. (kao tajnik 1972, pomoćnik direktora 1973–1981). Marko Samardžija, Krešimir Nemec i Ivo Pranjković voditelji su 28. seminara (1999). Stipe Botica voditelj je Škole od 2000. do 2004. Od 2005. do 2008, od 34. do 37. seminara, Zagrebačku slavističku školu vodio je Krešimir Bagić. Od 2009. do 2012, od 38. do 41. seminara, Zagrebačku slavističku školu vodio je Krešimir Mićanović, a od 2013. do 2016, od 42. do 45. seminara, Tvrtko Vuković. Od 2017. do 2021, od 46. do 49. seminara, Školu je vodila Tatjana Pišković. Godine 2022. voditeljica Škole, odnosno 50. seminara, bila je Zrinka Jelaska. Voditeljica Škole 2023. godine bila je Iva Nazalević Čučević. Od 2024. voditelj je Škole Igor Marko Gligorić.

Lektori i predavači

Zagrebačku slavističku školu vode i organiziraju profesori s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Na seminarima su kao voditelji ciklusa predavanja, lektori i predavači u najvećem broju profesori s Odsjeka za kroatistiku. No vrlo često u radu seminara Zagrebačke slavističke škole, osobito kao lektori i predavači, sudjeluju i profesori s drugih odsjeka Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, ali i profesori i znanstvenici s drugih hrvatskih (ponekad i inozemnih) sveučilišta, odnosno iz drugih kulturnih i znanstvenih institucija.

Polaznici

Strani slavisti mogu na tri načina sudjelovati na seminarima Zagrebačke slavističke škole: a) Preko nadležnih ustanova države iz koje dolazi strani slavist. To su tzv. konvencijske stipendije. Njihov je broj određen međudržavnim ugovorima i na izbor sudionika seminara Zagrebačka slavistička škola ne može utjecati; b) Dobivanje stipendije izravno od Zagrebačke slavističke škole. Namjera je Uprave Škole da se stipendije uvijek dodjeljuju najkvalitetnijim inozemnim studentima, odnosno sveučilišnim nastavnicima kojima je hrvatski jezik i književnost jedno od primarnih područja znanstvenoga interesa; c) Treći način jest da polaznici sudjeluju na seminaru na vlastiti trošak. Do sada je na seminarima Zagrebačke slavističke škole sudjelovalo oko tri tisuće polaznika iz 60 država svijeta.

Program

Najveći je dio programa seminara Zagrebačke slavističke škole nastavni, tj. rad u lektoratima i proseminarima (lektorat za početnike, konverzacijski lektorati različita stupnja, seminari iz hrvatske književnosti, povijesti i kulture). Od 2005. na seminarima se organizira i prevoditeljska radionica kojoj je cilj poticanje prevođenja hrvatske književnosti na strane jezike. Na seminaru gostuju brojni predavači, a redovito se održavaju tematski ciklusa predavanja – jedan posvećen hrvatskom jeziku, a drugi hrvatskoj književnosti.

Od samoga početka djelovanja Zagrebačke slavističke škole nastojalo se polaznicima i ponuditi kvalitetan kulturni program. Okolnost da se seminar održavao u Dubrovniku, Puli i Zagrebu, dakle u hrvatskim kulturnim metropolama, pružala je mnoštvo izvrsnih mogućnosti. Škola je nastojala biti multimedijsko središte (filmske projekcije, kazališne predstave, glazbene večeri, izložbe knjiga itd.) tako da su na njezinim seminarima sudjelovali brojni umjetnici (književnici, glumci, slikari, redatelji, glazbenici). Škola je ugostila i predstavila stranim slavistima, među ostalim, ugledne prevoditelje i znanstvenike. Na seminarima je promoviran i velik broj beletrističkih djela te stručnih knjiga iz područja jezikoslovlja, znanosti o književnosti i umjetnosti.

Nakladništvo

Važan je segment djelovanja Škole i nakladništvo. 70-ih godina tiskana su četiri zbornika predavanja, a od 2001. godine redovito se tiskaju godišnji zbornici radova sa seminara Zagrebačke slavističke škole. U ediciji Cymelia Croatica (1983–1990) izišli su pretisci starih i rijetkih knjiga. Objavljeno je i nekoliko knjiga u suizdavaštvu s drugih nakladnicima. Tiskan je niz programskih knjižica kojima je praćen seminarski program, među ostalim i niz kataloga kojima su popraćeni nastupi umjetnika na seminarima (Građa za portret umjetnika). Ambiciozan projekt antologiziranja suvremene hrvatske književnosti rezultirao je tiskanjem triju antologija: Utjeha kaosa: antologija suvremenog hrvatskog pjesništva (2006, elektroničko izdanje 2008), Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame (2007), Tko govori, tko piše: antologija suvremene hrvatske proze (2008). U razdoblju 2010–2014. tiskano je pet zbornika znanstvenih tekstova u kojima se artikuliraju aktualna motrišta u suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti: Muzama iza leđa: čitanje hrvatske lirike (2010), Priučen na tumačenje: deset čitanja (2011), Vila–kiklop–kauboj: čitanja hrvatske proze (2012), Komparativni postsocijalizam – slavenska iskustva (2013) i Mjesto, granica, identitet. Prostor u hrvatskoj književnosti i kulturi (2014). Prvi zbornik znanstvenih radova posvećen jezikoslovnim temama, Dimenzije značenja, objavljen je 2015. Godine 2017. izdana je knjiga sabranih studija komparatista i teatrologa Miljenka Majetića Od Hekube do Rabbija: dramatološki, teatrološki i ini spisi (1961–1966). Godine 2018. objavljena je knjiga Rodni jezici. Zbornik radova o jeziku, rodu i spolu, koja u hrvatskom prijevodu donosi kanonske studije koji su zacrtali temelje i smjerove istraživanja rodne lingvistike.

Internetske stranice

Rad Zagrebačke slavističke škole može se od 2005. godine pratiti i na internetskim stranicama www.hrvatskiplus.org. Stranice uređuju Ivana Brković (2005–2007, 2017–2018), Dolores Grmača (2007), Nikolina Barišić i Aida Korajac (2008).

Stranice su redizajnirane i dopunjene novim rubrikama/sadržajem 2009. godine. Tehnički je urednik bio Dražen Karaman (2009–2018), a od 2018. Vanja Štefanec. Tijek seminarskog programa novinarski su pratile Aida Korajac (do 2011), Ivana Šijaković (2009–2012), Ivana Eterović (2012–2013), Lenka Violić (2014–2015), Vera Blažević Krezić (2015–2016), Ivana Brković (2016), Marija Janković (2017–2018), Marin Lisjak (2017–2018), Maja Vrkić (2017–2018), Nikolina Vrkić (2017–2018), Nina Nodilo (2019, 2021), Lucija Stahor (2019, 2021), Ana Paulina Brešković (2019), Darko Vasilj (2022–2023) i Anamarija Mrkonjić (2022–2023).

Članovi web-uredništva 2023. bili su novinari Luka Cvitanović, Anamarija Mrkonjić, Iva Orepić, Darko Vasilj te tehnički urednik Vanja Štefanec.

Nagrade

Za svoja nastojanja u promicanju hrvatskoga jezika, književnosti i kulture Zagrebačka slavistička škola dobila je dvaput Nagradu grada Zagreba (1985, 2011), Nagradu grada Dubrovnika (1991), Povelju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1991).

Pokrovitelji

Zagrebačka slavistička škola neprofitna je institucija i njezin rad, prije svega održavanje godišnjih seminara, omogućuju pokrovitelji. Dugogodišnji su i glavni financijski sponzori Zagrebačke slavističke škole bila ministarstva znanosti, obrazovanja i kulture te Grad Zagreb. Danas je to u prvome redu Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a rad Škole podupiru i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija i Zaklada HAZU. Rad Škole povremenim donacijama potpomažu različite institucije i tvrtke, posebno HEP.

Donacije

Rad Zagrebačke slavističke škole svojim su donacijama potpomogli: Končar – Elektroindustrija d.d. (2005), Europapress Holding d.o.o. (2005), Zaklada HAZU (2006, 2013–2019), Sveučilište u Zagrebu (2006, 2018–2022), Zagrebačka banka d.d. (2007), Hrvatska elektroprivreda (2019–2020).

Nenovčanim donacijama rad su Škole posljednjih godina poduprli i Jutarnji list (2005), Večernji list (2005), Perpetuum Mobile (2005), Hrvatska turistička zajednica (2007), Agencija za odgoj i obrazovanje (2007), Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d. (2008), Croz (2013–2016).

Knjige su za 35. seminar donirali: Jutarnji list, Adamić, Alfa, Erasmus, Gordogan, Hrvatsko filološko društvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Književni krug Split, Naklada Ljevak, Meandar, Matica hrvatska, Sysprint. Za izložbu S hrvatskom knjigom u svijet, održanu na 36. seminaru 2007. godine, knjige su donirali brojni hrvatski izdavači.

Knjige su za 38. seminar donirali: Filozofski fakultet u Zagrebu (Nova Croatica, Periodica Croatica), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Meandar, Naklada MD, Profil International.

Knjige su za 39. seminar donirali: Naklada MD, Matica hrvatska, Profil International

Knjige su za 40. seminar donirali: Matica hrvatska, Profil International

Knjige su za 41. seminar donirali: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Knjige su za 42. seminar donirali: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fraktura, Hrvatska sveučilišna naklada, Meandar.

Knjige su za 43. seminar donirali: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fraktura.

Knjige su za 44. seminar donirali: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fraktura.

Knjige su za 45. seminar donirali: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fraktura.

Knjige su za 46. seminar donirali: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fraktura, Hrvatska sveučilišna naklada, OceanMore.

Knjige su za 47. seminar donirali: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Srednja Europa, OceanMore, Školska knjiga, Meandar.

Knjige su za 48. seminar donirali: Matica hrvatska, Fraktura, Meandar, Sandorf, VBZ.

Knjige su za 49. seminar donirali: Matica hrvatska, Fraktura, FF Press, Croaticum.

Knjige su za 50. seminar donirali: Matica hrvatska, Fraktura, FF Press, Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Film je za 50. seminar osigurala produkcijska kuća Antitalent d.o.o.

Knjige su za 51. seminar donirali: Matica hrvatska, Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Film je za 51. seminar osigurala produkcijska kuća PIPSER d.o.o.