9. 3. 2022.
Fakultativni književni proseminar: Antun Gustav Matoš – ishodišta i dosezi hrvatske moderne
Izv. prof. dr. sc. Suzana Coha
scoha@ffzg.hr
U inspiraciji krovnom temom 50. hrvatskog seminara za strane slaviste na fakultativnome će se književnom proseminaru obrađivati razdoblje tzv. prve hrvatske moderne, poglavito s obzirom na činjenicu da su njezina ishodišta i dosezi na znakovite načine (pre)označili i (pred)odredili ishodišta odnosno dosege (moderne) hrvatske književnosti uopće. Prezentacija navedenoga razdoblja zasnivat će se u prvome redu na analizi i interpretaciji publicističkih i beletrističkih tekstova Antuna Gustava Matoša, koji je pak, osim što se afirmirao kao jedan od stožernih autora hrvatske književne povijesti, i kao jedna od najprepoznatljivijih figura hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta, i vlastitom biografijom i poetičkim obilježjima svojega opusa, iscrtao okvire, ishodišta i dosege hrvatske modernističke književnosti, zbog čega njegovo ime s pravom funkcionira i kao njezina sinegdoha. Na primjeru Matoševih tekstova ilustrirat će se određenost hrvatske književnosti s prijelaza 19. u 20. stoljeće stilskoformacijskim obilježjima zreloga realizma, neoromantizma, esteticizma, simbolizma, impresionizma, dekadencije i avangarde, kao i uvjetovanost onodobne hrvatske (književne) kulture specifičnim političkim prilikama u suton Habsburške Monarhije i pred početak Prvoga svjetskog rata. Kao indikativne za formiranje Matoševa autorskog profila te profila hrvatske modernističke književnosti i kulture posebno će se prikazati Matoševe relacije prema nacionalnoj književnoj tradiciji, drugim nacionalnim kulturama (mađarskoj, njemačkoj, srpskoj, francuskoj, talijanskoj) te prema hrvatskim piscima, njegovim suvremenicima, koji su utjecali na njega ili na koje je on snažno utjecao, bilo da su ga slijedili, bilo da su se od njega u manjoj ili većoj mjeri, implicitno ili eksplicitno distancirali (K. Š. Gjalski; J. Polić Kamov; T. Ujević i drugi pjesnici Hrvatske mlade lirike…).
