Hrvatski odjeci u Poljskoj – problemi recepcije prijevodne književnosti u nacionalnoj književnosti i kulturi

Predavanje je na ovogodišnjemu Seminaru održao i poljski kroatist Leszek Małczak, izvanredni profesor na Institutu za znanost o književnosti Humanističkoga fakulteta Šleskoga sveučilišta u Katowicama. Glavna su mu područja interesa jugoslavenske književnosti, poglavito hrvatska knjiženost i kultura, književna i kulturna komparatistika, prevođenje te hrvatsko-poljske i poljsko-hrvatske kulturne veze, kojima je posvetio i današnje izlaganje. U predavanju je polaznike upoznao s recepcijom i interpretacijom hrvatske književnosti i kulture u Poljskoj u posljednjih pedesetak godina, odnosno s ishodištima i dosezima recentne hrvatsko-poljske prevoditeljske prakse. Zanimljivo je kako se analizirani pedesetogodišnji period (1970–2020) većinski podudara s poviješću djelovanja Zagrebačke slavističke škole. Zahvalivši se domaćinima na pozivu, profesor Małczak u uvodu je naglasio važnost inozemnih kroatističkih studija, tj. vanjskoga tumačenja hrvatske književnosti i kulture, koje, budući da predstavlja pogled iz nove perspektive (očima drugih), uvelike pomaže boljemu razumijevanju kroatističkih pitanja izučavanih u okviru domaćih istraživanja.

Okosnicu predavanja činio je kronološki prikaz hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Iako su prijevodi obilježili same početke slavenske pismenosti, za što su u prvome redu zaslužna Solunska Braća i prvi prevoditelji Biblije na narodne jezike, početak povijesti međusobnih prijevoda južnoslavenskih i zapadnoslavenskih književnosti predavač smješta tek u prvu polovicu 19. stoljeća, odnosno razdoblje narodnih preporoda, koji su osvijestili važnost prevoditeljske djelatnosti u izgradnji nacionalne kulture i nacionalnoga identiteta. Ipak, uzevši u obzir cijela dva stoljeća prevoditeljske prakse, profesor Małczak ističe da se naveliko počelo prevoditi tek nakon Drugoga svjetskog rata, a broj prijevoda posebno rapidno raste u posljednjih pedesetak godina, čemu pogoduje činjenica da se nalazimo u poodmaklim fazama digitalnoga doba. U tome je vremenu s hrvatskoga na poljski prevedeno oko 130 djela.

Posljednjih pedesetak godina obilježeno je mnogim političkim, društvenim i kulturnim promjenama koje su snažno utjecale na narav hrvatsko-poljskih kulturnih veza te okolnosti u kojima se one ostvaruju. Posebnu pozornost u Poljskoj 70-ih su i 80-ih godina privukla uprizorenja Brešanove Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja i nastup Ive Pogorelića na X. Chopinovu natjecanju 1980, što predavač pripisuje njihovu postmodernističkomu karakteru, tj. subverzivnosti i kritičkomu potencijalu. Potom u 90-im godinama zbog Domovinskoga rata i izazova tranzicije dolazi do kratkotrajnoga zastoja u prijevodnoj produkciji, no usporedno se radi i na dovršetku ranijih prijevodnih projekata. Uloga prevoditelja kao svojevrsnoga glasnika ili prenositelja poruke posebno značajnom postaje upravo u ratnim godinama. Osim toga u drugoj polovici 90-ih godina na poljskoj su sceni popularna i višestruko prevođena djela Dubravke Ugrešić i Vedrane Rudan. Početkom 21. stoljeća posebno su odjeknula imena Miljenka Jergovića i Mire Gavrana, kojega predavač zbog zapaženih uspjeha na području dramske umjetnosti smatra Brešanovim nasljednikom.

Zaključujući izlaganje, profesor Małczak ukazao je na paradoks s kojim se susrećemo u aktualnoj prijevodnoj praksi – od 90-ih godina do danas s hrvatskoga se na poljski prevodi više nego ikada, no hrvatska je književnost za razliku od ranijih razdoblja u Poljskoj marginalizirana, odnosno došlo je do zamjetne degradacije njezine popularnosti. Taj je proces, dakako, povezan s globalizacijom književnosti, kulturnom unifikacijom, praćenjem modernih trendova i konzumerizmom, zbog čega primarno mjesto na poljskome književnom tržištu danas zauzimaju prijevodi sa svjetskih jezika poput engleskoga, njemačkoga, francuskoga, talijanskoga i španjolskoga. Stoga je potrebno ustrajno raditi na poboljšanju i očvršćivanju međuslavenskih kulturnih veza, što svakako čini i profesor Małczak svojom znanstvenom i popularno-znanstvenom djelatnošću.

Darko Vasilj