Nasljedovanja i baština u hrvatskoj književnosti renesanse (izborni književni proseminar 1. tjedan)

Doc. dr. sc. Goranka Šutalo

gsutalo@ffzg.unizg.hr

Hrvatska renesansna književnost, kao bogato vrelo i sjecište stranih i domaćih književnih utjecaja i nasljedovanja, glavna je tema ovogodišnjeg proseminara. Uzimajući u obzir antičku i srednjovjekovnu književnu kulturu kao i utjecaje talijanske renesanse te domaće pisane i usmene književnosti, na proseminaru će se analizirati izabrani književni tekstovi kanonskih autora hrvatske književnosti 15. i 16. stoljeća (npr. Džore Držić, Šiško Menčetić, Marko Marulić, Marin Držić, Petar Hektorović, Petar Zoranić). Raznovrsni aspekti stranih i domaćih utjecaja i nasljedovanja istraživat će se na primjerima renesansnih književnih žanrova (npr. ljubavna i satirička lirika, biblijski ep, pastirska drama i dr.). S obzirom na to da se renesansa obično percipira u opreci spram srednjovjekovne književne kulture na proseminaru će se istražiti i utjecaji srednjega vijeka koji su "preživjeli" i u renesansi i to na primjerima religiozne lirike, crkvenih prikazanja (Mavro Vetranović) te, posebice, fikcionalne proze koju u 16. stoljeću oprimjeruje pastirski roman Petra Zoranića Planine u kojemu se i spominje pojam "bašćina".