Izlet u Trsteno i Ston
U poslijepodnevnom dijelu programa za polaznike je organiziran stručni izlet u Arboretum Trsteno, spomenik vrtne arhitekture, te Ston, gradić i luku na poluotoku Pelješcu koji je poznat po zidinama i solani.
Polaznici su se na putu do Stona zaustavili u Trstenom, naselju za koje njegovi mještani kažu da je po ljepoti prirode i bujnoj vegetaciji jedno od najljepših mjesta u dubrovačkom kraju.
U centru mjesta nalaze se divovske platane procijenjene starosti oko 400 godina. Ono što Trsteno, naselje smješteno 20-ak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, čini posebnim jest arboretum (»nasad raznovrsnog domaćeg i stranog bilja«), jedini arboretum na hrvatskoj strani Jadranskoga mora. Arboretum Trsteno osnovan je 1948. godine na prostoru i podlozi povijesnog ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, datiranog od 1494. godine. Prostire se na 25 hektara te objedinjuje nekoliko različitih cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik te prirodnu vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju makije i priobalne stijene. Arboretum je zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture o kojem skrbi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Krajnje je odredište poslijepodnevnog izleta gradić Ston. Ston je smješten na kratkoj prevlaci koja poluotok Pelješac povezuje s kopnom. U prvoj polovici 14. stoljeća postao je sastavnim dijelom Dubrovačke Republike i tada počinje planska izgradnja naselja. Radi zaštite Republika je izgradila zidine, što je bio jedan od najvećih fortifikacijsko-urbanističkih pothvata onoga doba u Europi. Grad je, da bi se što lakše mogao braniti, izgrađen na malom prostoru, a pritom su bila izgrađena dva Stona – Ston i Mali Ston. Ston je ostao u sastavu Dubrovačke Republike sve do njezine konačne propasti 1808. godine (kada francuski maršal Marmont donosi odluku o njezinu ukidanju) i to, kako se nerijetko ističe, kao drugi grad po važnosti odmah poslije Dubrovnika.
Ston je osim po zidinama vrlo poznat i po solani. Smatra se da je solana postojala još za vrijeme rimskoga vladanja istočnom obalom Jadrana, također da su Dubrovčani otkupili Ston upravo da bi preuzeli ondašnju solanu i mogli trgovati solju, što je bio unosan posao. Stonska solana i danas je u funkciji te se svake godine organizira »berba soli«, što znači vađenje soli iz bazena. Pritom se dnevno, po riječima vlasnika solane, izvadi 30 do 100 tona soli, i to ručno.
Vlasnik solane Svetan Pejić polaznicima je govorio o nastanku te načinu rada solane. Sveto Pejić govorio je i o planu popločavanja kamenom ukupno devet bazena. S obzirom da je kamen skup, organizirana je aukcija slika, a svatko tko kupi sliku ostat će upamćen tako što će njegovo ime biti uklesano u kamen koji se kupi tim novcem. Polaznici su pogledali i kratki film o radu Solane.
