Dubrovnik kao prostor kulturnih prožimanja
Polaznici 51. Hrvatskog seminara za strane slaviste u utorak su u okviru kulturnoga programa posjetili dubrovačku sinagogu te medžlis Islamske zajednice u Dubrovniku. Sudionici su Seminara uz stručno vodstvo Ante Livajića, povjesničara iz Židovske općine Dubrovnik, posjetili dubrovačku sinagogu, u okviru koje se nalazi prvi židovski muzej u Hrvatskoj, u kojemu se čuvaju povijesni dokumenti dubrovačke židovske zajednice i vrijedni vjerski predmeti. Jedan je dio muzeja posvećen i sjećanju na žrtve Holokausta. Sinagoga koju su polaznici posjetili druga je najstarija sinagoga u Europi koja održava službe, utemeljena u 16. stoljeću, kada se u Dubrovniku ustanovila homogena židovska zajednica. Zgrada u kojoj se sinagoga nalazi posebna je i zbog ukrasnih saracenskih lukova kojima su obrubljeni prozori na njezinu prvome katu. Iznad prozora nad ulaznim vratima stoji natpis Budi blagoslovljen pri svome dolasku, a iznad prozora prekoputa istih vrata i natpis Budi blagoslovljen pri svome odlasku. Vodič Ante Livajić ukratko je sudionicima predstavio povijest dubrovačke židovske zajednice te kazao kako ona danas broji pedesetak članova. Oduševljeni su se polaznici nakon razgledavanja židovskoga muzeja uputili u medžlis dubrovačke Islamske zajednice. Tamo ih je dočekao imam Salkan ef. Herić te im predstavio povijest doseljavanja muslimanskoga stanovništva na dubrovačko područje, kazavši kako je 1933. u Dubrovniku osnovana Islamska zajednica te je imenovan njezin imam. Danas se u medžlisu nalaze molitveni prostor, uredske prostorije, knjižnica, učionice za vjeronauk te klub za mlade, a Dubrovnik i okolica broje oko tri tisuće muslimana. Imam je sudionicima Seminara ukratko opisao glavna obilježja islama objašnjavajući im značenje i porijeklo određenih riječi vezanih uz vjerske obrede te razgovarao o njihovim saznanjima o islamu i dosadašnjim susretima s muslimanskom kulturom. Dva su predmetna posjeta polaznicima približila sliku Dubrovnika kao prostora na kojemu vjerska prožimanja traju već stoljećima, obogaćujući tako duh Grada i promičući njegovu kulturnu raznolikost.
Iva Orepić
